Psihologija Sre?e

Psihologija Sre?e Juan Mois?s De La Serna PSIHOLOGIJA SRE??E SADA NADOHVAT RUKE SVIMA Juan Mois?©s de la Serna Prevodio: Barbara Vukovic Autorsko pravo ?© 2018 SADR??AJ POGLAVLJE: EMOCIJA SRE??E (#uaf4df5f5-4e67-5a40-9d2b-6bbfe743ffaa) POGLAVLJE: OTKRIVAJU??I SRE??U (#ub23b1a97-dafe-562c-97ce-c52ed76de1a1) POGLAVLJE: NEURALNE OSNOVE SRE??E (#litres_trial_promo) POGLAVLJE: U POTRAZI ZA SRE??OM (#litres_trial_promo) POGLAVLJE: PREDNOSTI SRE??E (#litres_trial_promo) POGLAVLJE: KADA SRE??A IZOSTANE (#litres_trial_promo) ZAKLJU??CI (#litres_trial_promo) O Juanu Moisesu de la Serni (#litres_trial_promo) PREDGOVOR Govorimo li o sre??i ona postaje iluzija, cilj u ??ivotu, ne??to jako pri??eljkivano i u isto vrijeme prolazno, barem je tako mislimo li na idealiziranu sre??u koja se prodaje u trgovinama, na televiziji ili radiju, ali sre??a je ne??to vi??e od postizanja ??eljenog cilja, to je svakodnevni napor da odr??imo to stanje, uostalom ??emu te??iti sre??i ako ??emo ju kasnije izgubiti? U ovoj elektroni??koj knjizi upoznajemo se s najnovijim istra??ivanjima vezanima za sre??u, ??to je sre??a i kako ju posti??i, ??to se doga??a kada ju ne postignemo i kada se pojave pote??ko??e i prepreke za njezino ostvarenje. Sve je obja??njeno na jasan i jednostavan na??in s ciljem pru??anja iskustva koje ??e nas obogatiti i pomo??i nam u osobnoj potrazi za sre??om: stvarnom, ostvarivom i doku??ivom te ponad svega trajnom. POGLAVLJE: EMOCIJA SRE??E Prvo ??to treba znati o sre??i jest da se radi o emociji, a treba uzeti u obzir i ??injenicu da su emocije dio ??ivota bili mi njih svjesni ili ne. Prisutne su u svim na??im poduhvatima i odlukama koje donesemo i otuda va??nost njihova prou??avanja. Teoreti??are emocija mo??emo podijeliti u dvije skupine, one koji ih smatraju jedinstvenim i nerazdvojivim pojmom koji neprestano varira izme??u pozitivnih i negativnih osje??aja i one koji ih smatraju vi??edimenzionalnim pojmom koji se sastoji od do??ivljajne, eskpresivne i fiziolo??ke komponente. Emociju mo??emo smatrati posebnim stanjem pojedinca koji mu omogu??uje da opa??a i reagira na okolinu (na podra??aj). Jednostavnije re??eno, mo??emo razmatrati tri mogu??a stanja: pozitivno (radost ili sre??a), neutralno (ravnodu??nost) i negativno (tuga, nezadovoljstvo ili jad); radi se o na??inu opa??anja i reagiranja na okolinu. Takvo kroni??no stanje smatra se karakteristikom li??nosti tj. pojedinac ga pretvara u svoj uobi??ajeni na??in reagiranja na unutarnje ili vanjske podra??aje. Razbijemo li kroni??na emocionalna stanja, primje??ujemo abnormalna odstupanja kod emocionalnog procesa koja variraju od poja??ane tjeskobe ili fobija sve do bolesti kao ??to su op??i anksiozni ili veliki depresivni poreme??aj. Drugo stajali??te smatra emociju adaptivnim procesom do??ivljajnog, fiziolo??kog ili ekspresivnog odgovora na okolinu ili unutarnji podra??aj koji mo??e biti pozitivan ili negativan; iz toga proizlazi da emocija sna??no utje??e na na??in razmi??ljanja, kao i na organizam i pona??anje. Obradu emocije mo??emo podijeliti u dva dijela: opa??anje i emocionalno iskustvo. Prvi podrazumijeva do??ivljajni proces ni??eg reda, u kojemu se opa??a i procjenjuje emocionalni podra??aj; dok drugi podrazumijeva do??ivljajni proces vi??eg reda u kojemu se kontekstualizira ono ??to se opa??a i tuma??i na temelju dosada??njih iskustava. ??ini se da su ti procesi nezavisni, stoga proces emocionalnog opa??anja mo??e ili ne mora uklju??ivati emocionalno iskustvo. ? to se ti??e odnosa izme??u spoznaje i emocije, usvojena su tri glavna stajali??ta: - S jedne strane imamo zagovornike teorije da u odre??enim okolnostima emocije blokiraju i isklju??uju spoznaju, jer su to osje??ajne vje??tine i sposobnosti, karakteristike po kojima se ljudski rod razlikuje od jednostavnog matemati??kog ili podaktovnog ra??unalnog procesa. - Suprotno mi??ljenje brani tezu da se ljudsko bi??e razlikuje od ??ivotinja po superiornim spoznajnim procesima, dodjeljuju??i emocije sekundarnim i iracionalnim procesima koji su gotovo uvijek nerazumni, tipi??ni za ??ivotinje. - Tre??e stajali??te smatra oba spoznajna procesa neovisnima, ali koji u odre??enim okolnostima djeluju zajedno. Postojanje perceptivno-mnemoni??ko emocionalnog kruga u ljudskom mozgu ??iroko je prihva??eno gdje amigdala igra klju??nu ulogu jer bilje??i doga??aje emocionalnih podra??aja. Tako informacija emocionalnog sadr??aja ima znatno ve??u ??ansu da ??emo ju bolje pohraniti i zapamtiti za razliku od informacije neutralnog sadr??aja. Vi??estruka veza izme??u amigdale i ekstrastrijatnih vidnih podru??ja i hipokampusa omogu??uje amigdali da prilagodi svoje djelovanje i olak??a perceptivne i mnemoni??ke zada??e u ovim podru??jima. Ipak, postoje dokazi koji ukazuju da je emocionalno u??enje povezano s amigdalom vremenski ograni??eno te da bi utjecaji na pam??enje mogli biti posljedica djelovanja drugih podru??ja mozga, kao ??to je orbitofrontalni korteks. Kao ??to je ve?? re??eno, radi se o krugu emocionalnog procesa koji je u suprotnosti sa specifi??nim putem spoznajnog procesa. ??ini se da se podra??aji u emocionalnom krugu automatski grublje i br??e analiziraju, prema konfiguracijskoj strategiji, a radi se o pojednostavljenoj komunikaciji koja sadr??i va??ne informacije, neophodne za opstanak i pravilan razvoj unutar ekolo??ke ni??e. Iz tog razloga, ove sposobnosti paralelnog procesa predstavljaju prednost kod pre??ivljavanja u okolini budu??i da omogu??uju pojedincu da istog trenutka izbjegne prijetnje i opasnosti, ??ak i prije obrade informacije u prefrontalnom korteksu. Vidimo da je emocionalni svijet slo??eniji nego ??to se to ??ini na prvi pogled. Kada govorimo o komponentama emocija, ovisno o tome na ??to se usredoto??imo, mo??emo ih izdvojiti vi??e ili manje; tako da kod prvog stajali??ta mo??emo govoriti o tri izraza emocija: - Neurofiziolo??ki, koji podrazumijeva sve neuralne puteve i strukture pojedina??no odgovorne za svaku od emocija, kao i vegetativne odgovore koji prat emocije poput vazokonstrikcije, tahikardije i ubrzanog disanja. - Ekspresivni, kod kojeg se tijelo pretvara u ogledalo emocija koje se manifestiraju nehotice kroz izraz lica i polo??aj ostatka tijela, napinju??i ili opu??taju??i odre??ene mi??i??e koji mogu odavati ono ??to osje??amo, uklju??uju??i i poku??aje skrivanja emocija. Isto tako, ova komponenta govori o tome ??to treba u??initi ili ne da bismo slijedili emociju tj. kako izraziti geste koje su reakcija na pona??anje i na??in odnosa s drugima. - Do??ivljajni, koji ima vi??e veze s osobnom ili tu??om percepcijom emocije tj. kako tuma??iti subjektivno iskustvo osje??aja. Problem u ovom slu??aju je aleksitimija kao posljedica neadekvatnog emocionalnog u??enja, kada osoba nije u stanju prepoznati i ispravno protuma??ti vlastite i tu??e emocije. Stoga, sre??a ne podrazumijeva isklju??ivo neko prolazno stanje, ve?? kao emocija uklju??uje i na??in razmi??ljanja, osje??anja i djelovanja tj. pojedinac se osje??a sretnim cijelim bi??em. Opisujemo li osobine i zna??ajke emocija, govorimo o njihovim komponentama: - Pozitivne emocije naspram negativnih, gdje su me??u prvima ljubav, nada, ??udnja, suosje??anje, radost??¦a me??u negativnima bijes, mr??nja, o??aj, tuga??¦Sre??a je bez sumnje u osnovi i po definiciji pozitivna emocija. - Emocije visoke i niske aktivacije, me??u prvima bi bile euforija, ljutnja, bijes??¦dok bi me??u drugima bile tuga, sjeta i ravnodu??nost??¦Sre??a mo??e biti jedno od najispunjivaju??ih iskustava s va??nom komponentom aktivacije koja je sli??na euforiji. - Primarne emocije naspram sekundarnih, a me??u prvima su ljutnja, radost, strah i tuga, dok su me??u drugima ljubav, iznena??enje, sram i zazor. Kada govorimo o sre??i, obi??no ju smatramo ne??im primarnim i temeljnim u osobi, dok u stvarnosti vi??e odgovara sekundarnoj emociji poput ljubavi. Prema Juanu Rofu, ocu psihosomatske medicine, kada smo sretni aktiviraju se va??ni dijelovi poput sje??anja, stvaraju??i lijepe uspomene na trenutak; izra??avamo se i dijelimo to usmeno s onima u blizini; pobolj??ava nam se mi??i??ni tonus i osje??amo se ugodno, zadovoljni tim trenutkom. Postoji li grupa mi??i??a koja pokazuje emocije i konkretno sre??u onda su to mi??i??i lica koji slu??e kao najbolja posjetnica. Lice i njegovi izrazi postali su va??an element koji se koristi za izra??avanje emocija kao i njihovo prepoznavanje kod drugih i to do te mjere da novoro??en??ad vi??e reagira na lice nego bilo koji drugi podra??aj, stoga mo??emo re??i da smo predodre??eni za analizu lica. Lice ima vi??e od trideset mi??i??a koje kontroliraju ??ivci lubanje kao ??to su facijalni, okulomotorni, trohlearni ili trograni odakle mozak prima proprioperceptivne informacije potrebne za prepoznavanje vlastitih emocija i u isto vrijeme aktivira mi??i??e za njihov izra??aj. Iako su odre??eni neki modeli emocionalnih izraza, ??ini se da postoji va??na komponenta socijalnog u??enja kod istih, na temelju prou??avanja razli??itih kultura, ovisno o dijelu svijeta, ista emocija se mo??e izraziti na razli??ite na??ine. Unato?? tome, gotovo svi prepoznaju slijede??e karakteristike kod sre??e: - Zakrivljenost crta lica unazad ili prema gore, podignuti obrazi, bore ispod donjih kapaka, bore u kutovima o??iju, nazolabijalne bore. Va??nost emocionalnog svijeta, koji ima osobitu ulogu u tome kako se osje??amo, nadilazi jednostavan odraz nas samih budu??i da od negativnih emocija mo??emo oboliti ako ih ne izra??avamo. Unutarnji aktivacijski osje??aji, poput ushi??enja ili ljutnje, jako uzbu??uju organizam mijenjaju??i njegovu budnost i uzrokuju??i da se pona??amo na druga??iji na??in nego ??to je to uobi??ajeno; isto tako deaktivacijski osje??aji, poput boli ili tuge, smanjuju aktivnost organizma mijenjaju??i na??in razmi??ljanja i pona??anje. Promjene u aktivno ili pasivno stanje, koje mogu uzrokovati promjene u ja??ini tjeskobe, disanja, boli i mi??i??nog tonusa, utje??u i na ciklus spavanja ili imunolo??ki sustav; stoga ne??to prolazno ne??e imati velikih posljedica, ali ovakve konstantne emocije mogu uzrokovati psihosomatske probleme. Dakle, stanje psiholo??ke boli (boli) ili depresije mo??e izazvati specifi??na tjeskobna stanja koja ina??e karakterizira stanje deterioracije sli??no melankoliji s plitkim i sporim disanjem, preosjetljivo????u na vanjske podra??aje kao ??to su svjetlo, zvukovi i bol te ih pojedinac osje??a intenzivnije zbog ve??e osjetljivosti na bilo koju vanjsku agresiju. Tako??er se gubi interes za bilo kakvu tjelesnu aktivnost ??to rezultira smanjenim i slabijim mi??i??nim tonusom. Osje??aj krivnje i bezvrijednosti koji prate ova stanja ote??avaju san zbog razmi??ljanja o okolnostima koje su uzrokovale ovu bol ili depresiju zbog mozganja kojim se iznova ponavljaju iste negativne misli. Sve ono ??to sprje??ava dobar san ugro??ava koli??inu i kvalitetu spavanja, a izme??u ostalog slabi imunolo??ki sustav koji nije u mogu??nosti obavljati svoje funkcije tijekom no??i. Potraje li to predugo, utjecat ??e sve dijelove organizma po??ev??i od imunolo??kog sustava. Kod aktivacijske emocije poput ushita ili ljutnje javljaju se visoke razine stresa zbog ??ega dobivamo la??ni dojam jasnog razmi??ljanja, mislimo da nam je u tom trenutku sve jasno i da mo??emo donijeti bilo koju odluku bez da pogrije??imo. U takvim stanjima dolazi do hiperventilacije, pove??ava se razina kisika u krvi, disanje je ubrzano i plitko i pa??nja nam je ograni??ena: gubimo informacije koje bi nam u normalnom stanju svijesti mogle biti zanimljive. Isklju??ujemo sve ??to nam nije osobni cilj i nismo toliko osjetljivi na fizi??ku i psihi??ku bol, mi??i??ni tonus se pretjerano aktivira ??to poti??e nemir te kretanje s jednog mjesta na drugo. Visoke razine stresa utje??u na koli??inu i kvalitetu sna i to zbog pretjerane aktivacije koja ote??ava rad imunolo??kog sustava, oporavak od ozljeda te proces u??enja. Ako se takvo stanje ne promijeni, pove??ava se rizik od infekcija zbog oslabljenog imunolo??kog sustava, kao i postupne iscrpljenosti organizma s obzirom na povi??enu razinu tjeskobe te kolesterola u krvi. Iz tog razloga sre??a ne mo??e biti trajno atrofirano stanje pojedinca jer bi utjecala na zdravlje pojedinca zbog pretjeranog rada organizma. Zdrava sre??a treba do??i u pravo vrijeme, kada pojedinac mo??e u??ivati u njoj i dijeliti ju s drugima, ali i koja se mo??e vratiti na svoju osnovnu razinu gdje se tijelo mo??e oporaviti od tog osje??aja kako bi vodio normalan ??ivot. Ali ne mo??e svatko osjetiti sre??u na isti na??in budu??i da to zahtijeva odgovaraju??i emocionalni razvoj. Tako da atrofija limbi??kog sustava ispire ??ivot pojedinca, ne samo u emocionalnom pogledu ve?? u svim segmentima. Isto tako, ljudi s visokim stupnjem aleksitimije te??ko ??e osjetiti i izraziti sre??u, kod njih su vidljivi problemi u dru??tvenim odnosima u trenutku dono??enja odluka budu??i da nisu u stanju prepoznati vlastite ni tu??e osje??aje. Zbog toga postaju dru??tveno nesposobni budu??i da drugi u njihovoj blizini reagiraju na klju??ne emocionalne znakove koje oni nisu u stanju vidjeti i ispravno procijeniti te tako ostavljaju dojam da su hladni i udaljeni. Takvim ljudima limbi??ki sustavu pravilno radi, ali nisu ga nau??ili pobolj??avati, jednostavno su odbili svoju emocionalnu naredbu smatraju??i to slabo????u i beskorisnim. Aleksitimi??ne osobe donose logi??ne, hladne i prora??unate odluke koje udovoljavaju svima i rijetko se donose, temelje se na procijeni za i protiv i najbolja odluka je ona koja se najvi??e isti??e te nema prostora za improvizaciju. To su ljudi kojima je isto ??itaju li recept ili knjigu o pravu ili ljubavni roman jer im je svrha ista. Odlikuju ih osobine D-tipa li??nosti, hiperaktivni su, zahtjevni i imaju nisko samopo??tovanje. Ali ti ljudi su daleko od ??ivota bez emocija, kao ??to bismo pomislili, oni pate od prekida veze izme??u unutarnjeg emocionalnog svijeta i njihovog vanjskog izraza gdje tijelo postaje sredstvo za iskazivanje emocija uzrokuju??i somatizaciju istih. Skloniji su psihosomatskim oboljenjima s pojavom ulceroznog kolitisa, pepti??kog ulkusa, vaskularnih problemima koje prate hipertenzija ili koronarna bolest srca, kao i poreme??ajima raspolo??enja kao ??to su depresija i anksioznost. Sve to zato ??to nisu u mogu??nosti ispuhati se na drugi na??in, rije??ima, pisanjem ili jednostavno plakanjem. Istra??ivanje Sveu??ili??ta Banaras Hindu (Indija), ??iji su rezultati objavljeni u znanstvenom ??asopisu S.I journal of Projective Psychology and Mental Health, ispituje odnos zdravlja i aleksitimije. Za model je uzeto stotinu i pedeset odraslih osoba kod kojih je procijenjena razina aleksitimije, mentalnog zdravlja te pro??ivljavanje pozitivnih i negativnih emocija. Rezultati su pokazali da je kod visoke razine aleksitimije ve??a vjerojatnost oboljenja od psiholo??kih poreme??aja, djelomi??no obja??njeno anhedonijom kod aleksitimije, zbog ??ega se gubi pozitivno pro??ivljavanje emocija favoriziraju??i tako zna??ajna negativna iskustva. Zbog toga ljudi s visokom razinom aleksitimije ne samo da su izlo??eni ve??im tjelesnim zdravstvenim problemima kao ??to je pojava ??ira i drugi psihosomatski poreme??aji, ve?? su skloniji psiholo??kim poreme??ajima, a sve to zbog neadekvatnog razvoja emocionalne inteligencije. Ti ljudi, kao ??to je vidljivo iz rezultata istra??ivanja, imaju pote??ko??e u postizanju odgovaraju??e razine sre??e i to unato?? ??injenici ??to su ostvarili mnoge ciljeve u svome ??ivotu. To su ljudi koji, untao?? tome ??to imaju sve, ne mogu biti sretni. POGLAVLJE: OTKRIVAJU??I SRE??U U ovom poglavlju opisane su razli??ite varijante i podra??aji koji poti??u stanje sre??e, uzev??i u obzir mnoge prednosti vezane za du??evno stanje i dru??tvene odnose. Me??utim, prvo treba pojasniti da je sre??a apstraktni pojam koji je postao ne??to ??emu se neprestano te??i i ??to je svrha dana??njeg dru??tva. Suprotno onome ??to bismo pomislili, nema jedinstvene definicije, a kamoli na??ina postizanja tog stanja sre??e. To zna??i da jo?? uvijek postoje mnoge nepoznanice: kako se stvara, odr??ava ili obnavlja to stanje nakon ??to ga izgubimo? Iz tog razloga provode se neprekidna istra??ivanja koja ispituju ??to to utje??e na stanje sre??e, ili drugim rije??ima: koji to ??imbenici osiguravaju najve??u sre??e? To je bilo pitanje istra??ivanja koje je provelo Sveu??ili??te Isto??ne Karoline (SAD) ??iji su rezultati objavljeni u znanstvenom ??asopisu Europe Journal of Psychology. U istra??ivanju je sudjelovalo 109 odraslih osoba u dobi od 19 do 61 godine, od toga 66 ??ena, intervjuiranih putem interneta i pla??enih za sudjelovanje. Svatko je odgovorio na tri standardna upitnika, jedan o afektivnom stilu pod nazivom Affective Style Questionnaire, drugi o stilu duhovitosti pod nazivom Humor Style Questionnaire te posljednji u kojemu je ocijenjena subjektivna razina sre??e sudionika pod nazivom Subjective Happiness Scale. Afektivni sti pokazuje kako se sla??emo s drugima s emocionalnog stajali??ta, mo??e biti s povjerenjem ili nepovjerenjem, s velikodu??no????u ili nenaklono????u. Stil duhovitosti povezan je s na??inom na koji gledamo na ??ivot, s humorom, ozbiljno ili gledamo sve crno??¦ Subjektivna razina sre??e je koli??ina sre??e koju do??ivljavamo u ??ivotu. Rezultati upu??uju na vezu izme??u afektivnog stila i stila duhovitosti te svega ??to je pozitivno povezano sa subjektivnom razinom sre??e. Dakle, dovoljno je njegovati jedan od ova dva ??imbenika, afektivni stil i stil duhovitosti, da bi se pove??ala razina subjektivne sre??e sudionika i ljudi op??enito. Rezultati koji su s druge strane bili o??ekivani, uzev??i u obzir da je na pojedina??an na??in pozitivan odnos izme??u stila duhovitosti i sre??e ve?? sagledan tj. da vesela i razigrana osoba omogu??uje sebi i drugima bolje op??e stanje koje ??e prerasti u sre??u. Kao ??to je ve?? re??eno, sre??a je struktura povezana s mnogim vanjskim i unutarnjim varijablama, ali u kojoj mjeri ovisi o razini samopo??tovanja kod pojedinca? Treba imati na umu da je samopo??tovanje struktura koja se formira od najranije dobi kroz pozitivna i negativna iskustva te upu??uje na to kako pojedinac vidi samoga sebe tj. vlastiti odraz, bez obzira na unutarnju ili vanjsku stvarnost. Osoba s visokim samopo??tovanjem je u mogu??nosti posti??i ciljeve koje si postavi, uporna je i bori se za ono ??to ??eli i kada nai??e na pote??ko??e do??ivljava ih kao testove ili pouke u ??ivotu koje treba prihvatiti i nastaviti dalje. Osoba s niskim samopo??tovanjem osje??a se inferiorno u odnosu na druge i nije u mogu??nosti ??initi isto ono ??to i drugi uklju??uju??i i ostvarenje vlastitih ciljeva te je jako ovisna o tu??em mi??ljenju, te??ko podnosi frustracije i pretvara ??ak i najmanju pote??ko??u na putu u nepremostivu prepreku, ??to samo oja??ava njezin osje??aj beskorisnosti. Iako su to ekstremni primjeri, svatko ima vi??e ili ni??e samopo??tovanje i u skladu s njim stvara odnose s ljudima, kako na poslu tako i u privatnome ??ivotu. Me??utim, ako se samopo??tovanje razvija s iskustvom, ono se mo??e promijeniti s vremenom s obzirom na dobra ili lo??a iskustva ??to omogu??ava da u istoj situaciji zauzmemo pozitivan ili destruktivan stav. Ali, da li je sre??a izravno povezana sa samopo??tovanjem? To je poku??ao istra??iti Ured za studente s invaliditetom Sveu??ili??nog savjetovali??nog centra Sveu??ili??ta u Nagoyi zajedno s Centrom za eksperimentalno istra??ivanje dru??tvenih znanosti i Odsjekom za bihevioralne znanosti Fakulteta za humanisti??ke znanosti (Sveu??ili??te u Hokkaidu) u Japanu, ??iji su rezultati objavljeni u znanstvenom ??asopisu Frontiers in Psychology. U istra??ivanju je sudjelovalo 537 mladih, od toga 176 djevojaka. 64% studenata bilo je na prvoj godini studija dok su ostali bili na drugoj godini. Svi su dobili standardni upitnik za procjenu sre??e i samopo??tovanja kako bi se istra??ilo, putem Rosenbergove skale samopo??tovanja, postoji li veza izme??u njih. Rezultati ukazuju da veza izme??u sre??e i samopo??tovanja varira ovisno o okolnostima kroz koje osoba mora pro??i, tako kada se suo??avamo s nesigurnom situacijom i promjenom, kao ??to je primjerice po??etak studija gdje je sve novo, predmeti, profesori, kolege, fakultet??¦ ja??a je veza izme??u sre??e i samopo??tovanja, ??to zna??i da ??e ljudi s visokim samopo??tovanjem biti sretniji od onih s niskim samopo??tovanjem. Kada je osoba u stabilnom okru??enju, primjerice u??enici druge godine koji ve?? poznaju okolinu i u kojoj se snalaze, unato?? sitnim promjenama poput predmeta i nekih nastavnika, odr??avanje ostatka uvjeta slabi taj odnos ??ine??i druge varijable va??nijima u sre??i tj. u stabilnom okru??enju onaj tko ima visoko samopo??tovanje ne mora nu??no biti najsretniji. Iako su rezultati jasni o vezi izme??u samopo??tovanja i sre??e, istra??ivanje je obavljeno u vrlo karakteristi??nom podru??ju akademske zajednice i u odre??enom razdoblju razvoja samopo??tovanja kao ??to je studentsko doba, kako bi se utvrdio ovaj odnos treba provesti nove analize u drugim sredinama i u drugim dobima, jer bi to moglo biti jednostavno samo obilje??je mladih ljudi. Ovakav na??in analize sre??e mo??e se provesti u odre??enom sektoru kod odre??ene populacije, poput mladih ljudi ili studenata, no sre??a se mo??e analizirati i na globalnoj razini. Jedan od najosjetljivijih pokazatelja kako stvari funkcioniraju u nekoj zemlji jest upravo kako se njegovi stanovnici osje??aju ??to se ti??e sre??e. Postoje mnogi pokazatelji za prepoznavanje zdravlja stanovnika neke zemlje u vezi s ljudskim resursima i dostupnim infrastrukturama kao ??to je primjerice tehnologija kori??tena u tom pogledu. Ali sre??a kao vrlo osobna struktura ne mo??e se mjeriti na ovaj na??in. Sigurno je da ??e svaka osoba na ulici dati jedinstvenu i posebnu viziju sre??e. Za nekoga ??e to biti posao, drugima prijateljstvo ili slobodno vrijeme i tako ??emo dobiti onoliko odgovora koliko smo ljudi ispitali, zna??i mo??e li se izmjeriti sre??a neke zemlje? Uzmemo li u obzir da zemlju ??ine stanovnici, trebalo bi nekako procijeniti sre??u svakog pojedinog stanovnika te zemlje. Конец ознакомительного фрагмента. Текст предоставлен ООО «ЛитРес». Прочитайте эту книгу целиком, купив полную легальную версию (https://www.litres.ru/pages/biblio_book/?art=40851629&lfrom=688855901) на ЛитРес. Безопасно оплатить книгу можно банковской картой Visa, MasterCard, Maestro, со счета мобильного телефона, с платежного терминала, в салоне МТС или Связной, через PayPal, WebMoney, Яндекс.Деньги, QIWI Кошелек, бонусными картами или другим удобным Вам способом.